Uživate li u čaši vina prije spavanja? Možda postoji nešto u tome. Ispada da nekoliko vrsta finog vina grožđa sadrži značajne količine hormona koji pomaže tijelu da zaspi, prema talijanskim znanstvenicima.
U studiji objavljenoj na mreži u časopisu Časopis za znanost o hrani i poljoprivredi , utvrđeno je da je nekoliko vinskih grožđa koje se tradicionalno koriste u Francuskoj i Italiji bogato melatoninom, hormonom koji tijelu ne samo da govori da je vrijeme za noć, već djeluje kao snažan antioksidans i detoksicira stanice.
Međutim, koautor studije Franco Faoro upozorio je protiv zavaravanja Chiantija kao načina borbe protiv nesanice. 'Trenutno ne znamo je li melatonin prisutan i u vinu', rekao je Faoro, istraživač u Instituto di Virologia Vegetale u Milanu. Iako vjeruje da se hormon vjerojatno zadržava nakon fermentacije, primijetio je da se razina melatonina uvelike razlikovala među osam testiranih sorti i da bi se stoga mogla jako razlikovati u različitim sortnim vinima ili mješavinama.
Izvorno se vjerovalo da se melatonin nalazi samo u kralježnjacima, a proizvodi ih uglavnom epifiza veličine graška u središtu mozga. Tipično, žlijezda koristi aminokiselinu triptofan, koju ima u izobilju u hrani poput mlijeka i puretine, za proizvodnju hormona. Ljudi ne mogu stvoriti triptofan, pa ga moraju konzumirati iz drugih izvora kako bi proizveli melatonin.
Nedavna otkrića pokazuju da neke biljke, gljive i beskralježnjaci sadrže melatonin i da ljudi mogu izravno konzumirati hormon, a da za njegovu proizvodnju nije potreban triptofan. (Biljne tablete od melatonina sada se prodaju kao lijekovi za spavanje.) Ova su otkrića potaknula nova istraživanja o tome koje vrste sadrže melatonin.
Za svoju trenutnu studiju talijanski su znanstvenici odabrali osam različitih sorti vinifera, dobivenih iz kontroliranih vinograda u Eksperimentalnom institutu za vinogradarstvo u Trevisu, na sjeveroistoku Italije. Tim je koristio domaće grožđe Croatina i vodeće sorte Marzemino Piemont, tradicionalne Sangiovese Nebbiolo i Barbera Toskana te tri sorte Bordeaux, Cabernet Franc, Cabernet Sauvignon i Merlot.
Za svaku sortu znanstvenici su upotrijebili 5 grama zdrobljene ljuske grožđa infuzirane metanolom i suspendirane u vodi. U ovom stanju melatonin poprima određenu ultraljubičastu valnu duljinu, što omogućuje otkrivanje i mjerenje njegove prisutnosti kromatografom, objašnjeno je u studiji. Svaki je test izveden tri puta, a rezultati su prosječeni.
Nebbiolo je sadržavao najviše melatonina, s 0,965 nanograma po gramu kožice grožđa, zatim Croatina (0,87 ng / g) i Barbera (0,63 ng / g). Nakon toga, količine su se počele smanjivati, s 0,42 ng / g u Cabernet Sauvignonu, 0,33 ng / g u Sangioveseu i 0,26 ng / g u Merlotu.
I Marzemino i Cabernet Franc sadržavali su samo tragove melatonina, s 0,03 ng / g, odnosno 0,005 ng / g.
U sporednom eksperimentu znanstvenici su se poigrali i s dodatnim uzorkom Merlota, obrađujući ga benzotiadiazolom (BTH), hormonom za koji je poznato da izaziva biljnu obranu. To je gotovo utrostručilo razinu melatonina u Merlotu, na 0,726 ng / g. No, istraživači su to ostavili, rekavši da bi dodavanje BTH vinskom grožđu moglo biti važno u kliničkoj primjeni melatonina.
Unatoč nalazima, Faoro ima još jedno objašnjenje zašto crveno vino može pomoći u nanošenju pijeska: 'Učinak alkohola u crnom vinu zasigurno bi bio puno važniji.'